Protekla godina suočila nas je s vjerojatno najvećim izazovima u bližoj povijesti te se doista čini kako nema toga što nas 2020. godine nije zadesilo. Ipak, najveća materijalna šteta zasigurno je uzrokovana potresima, naročito onima u ožujku i prosincu, koji su pogodili šira područja Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.

Posljedice ovih prirodnih nepogoda iz temelja su promijenile našu percepciju, ali i način razmišljanja, pogotovo kad je u pitanju sigurnost stanovanja, kvaliteta gradnje i održavanje zgrada i kuća u kojima boravimo. Sve su to segmenti našeg svakodnevnog života o kojima ćemo ubuduće morati voditi više računa, kako na razini države i lokalne zajednice, tako i svatko od nas ponaosob. No, ono što nam sad predstoji jest dugotrajan proces obnove koji je potrebno provesti organizirano, kvalitetno i transparentno, a sve s ciljem da stvorimo sigurnije i kvalitetnije okruženje za naše građane.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine od prvog je dana aktivno uključeno u ovaj proces, od osiguravanja potrebnih sredstava za hitne sanacije, privremenog smještaja za građane koji su ostali bez krova nad glavom, pa sve do stvaranja zakonodavnog okvira kao pretpostavke za organiziranu obnovu, u kojoj će upravo država na sebe preuzeti najveći teret. To podrazumijeva niz aktivnosti koje je bilo potrebno provesti, kao i one koje su tek pred nama, a to su upravo konkretni građevinski radovi i sanacijski zahvati.

Brojni stručnjaci već sad projekt obnove nazivaju ‘generacijskim pothvatom’ i to čine s punim pravom. Uzmemo li u obzir da nam je za gradnju autocesta na području Republike Hrvatske bilo potrebno oko 39 milijardi kuna, samo procijenjeni iznos sredstava za sanaciju šteta potresa od 22. ožujka 2020. godine već premašuje tu brojku. Dodamo li još tome iznos koji će nam biti potreban ne samo za sanaciju, nego i za revitalizaciju cijelog područja Banovine, jasno je da govorimo o enormnim financijskim sredstvima koja će biti potrebno osigurati što povlačenjem bespovratnih sredstava iz fondova EU, što angažmanom zajmova iz europskih i svjetskih financijskih institucija, a jedan ćemo dio također morati osigurati u Državnom proračunu.

Pretpostavka svega ovoga bilo je donošenje Zakona o obnovi u rujnu prošle godine, uz široki konsenzus zastupnika svih političkih opcija, ali i usvajanje njegovih izmjena početkom veljače 2021. godine. Tako smo stvorili pravni temelj za provođenje organizirane obnove na prostoru svih potresom pogođenih područja. Također, doneseni su i prateći podzakonski akti u obliku Prvog programa mjera i Pravilnika o sadržaju i tehničkim elementima projektne dokumentacije, koji sadrže osnovne smjernice i pojašnjenja vezanih uz sam proces obnove i postupak podnošenja zahtjeva.

Ubrzo nakon potresa iz ožujka započeli smo komunikaciju sa Svjetskom bankom te je izrađen dokument o procjeni štete Croatia Earthquake Rapid Damage and Needs Assessment 2020 (“Potres u Hrvatskoj – Brza procjena štete i potreba 2020.”). Prema toj procjeni, ukupna šteta na više od 25 tisuća zgrada iznosi oko 86 milijardi kuna, što je više od 60 posto Državnog proračuna.

Temeljem te procjene, iz Fonda solidarnosti Europske unije zatražili smo dodjelu bespovratnih sredstava za saniranje posljedica prouzročenih potresom te nam je do današnjeg dana isplaćeno rekordnih 683,7 milijuna eura. Ta smo sredstva već aktivirali raspisivanjem javnih poziva provedbenih tijela, dakle resornih ministarstava, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, za potrebe obnove zgrada javne namjene, poglavito školstva, zdravstva i kulturne baštine.

Isto tako, uspješno smo izradili i drugi dokument brze procjene šteta i potreba za područja pogođena potresom iz prosinca 2020. godine, koji nam je poslužio za podnošenje novog zahtjeva za financijsku pomoć iz Fonda solidarnosti EU.

Ono što je također potrebno istaknuti jest da će dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti biti poglavlje o financiranju obnove zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom, a očekujemo i da će nam velik dio bespovratnih sredstava biti dostupan putem novog Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027.

Sve ovo što sam do sada naveo tek je djelić aktivnosti koje svakodnevno poduzimamo kako bismo što prije krenuli s organiziranom obnovom. U tom smislu, maksimalno smo otvorili vrata građanima, kojima u popunjavanju i predaji zahtjeva za obnovu, pribavljanju potrebne dokumentacije i davanju nužnih informacija na terenu pomažu službenici Ministarstva, Fonda za obnovu i Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, ali i studenti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu putem Pravne klinike.

Na području Banovine djeluju i mobilni timovi, izmješteni uredi otvoreni su na prostoru Siska, Petrinje, Gline, Hrvatske Kostajnice i Lekenika, a u Zagrebu je otvoren Informativni centar “Obnova”. Zahtjevi se također mogu podnositi poštom, a odnedavno i putem digitalne aplikacije eObnova, koja uvelike olakšava i ubrzava cijeli postupak.

Mnoge od ovih stvari zapravo su svojevrstan pionirski pothvat, s obzirom na to da se nitko dosad nije susreo s ovakvim okolnostima. Stoga, očito je kako će nas proces obnove koji je pred nama u mnogočemu transformirati, a vjerujem da će ta promjena biti na bolje. Brža digitalizacija i kvalitetnije povezivanje svih državnih registara, aktivnija uloga predstavnika struke, naročito fakulteta i komora, ekonomičniji način gradnje i održavanja kuća i zgrada te pametnije prostorno planiranje, samo su neke od posljedica koje se već sada događaju.

Upravo je iz tog razloga ovo povijesna prilika da pronađemo način za rješavanje brojnih problema koji postoje još od stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske, poput neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, velikog broja nelegalno sagrađenih zgrada ili neprovedenih geodetskih izmjera, pa sve do nepostojanja zemljišnih knjiga u pojedinim dijelovima Lijepe naše, što u mnogočemu koči još brži i jači gospodarski razvoj.

Sve su to izazovi s kojima ćemo se morati nositi prilikom same obnove, ali vjerujem da uz dobru međuresornu suradnju te angažman akademske zajednice i hrvatskih poduzetnika, imamo dovoljno znanja i sposobnosti obnovu realizirati i brzo i kvalitetno, a našim građanima omogućiti sigurnije stanovanje i samim time kvalitetniji život.

Darko Horvat,
ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine