Drage Zagrepčanke i dragi Zagrepčani,

u jeku pandemije koronavirusa, drastičnog smanjenja gospodarskih i svih drugih aktivnosti, svojevrsnog zatvaranja i reduciranih međusobnih kontakata Zagreb je pogodio i razoran potres kakvoga nije bilo od onoga povijesnog iz 1880. Odnio je jedan mladi život i pričinio golemu štetu u mnogim gradskim četvrtima, pogotovo u povijesnome gradskom središtu. Srušeni i oštećeni domovi, stambene zgrade, oštećene škole, vrtići, bolnice, muzeji, kazališta, crkve, komunalna infrastruktura stvarnost je koja je tražila smirenost, odgovornost i, prije svega, solidarnost s onima koji su najviše stradali, koji su ostali bez domova i krova nad glavom.

Sve hitne i komunalne službe reagirale su promptno – policija, vatrogasci, djelatnici zdravstvenih i socijalnih ustanova u suradnji s komunalnim službama, Stožerom CZGZ i Stožerom CZRH, Hrvatskim crvenim križem i Crvenim križem Zagreb, uz brojne volontere. Pobrinuli su se za ljude kojima je pomoć bila najpotrebnija te kako bi život koliko toliko mogao nesmetano funkcionirati. Hrvatska vojska je također pomogla u prvom raščišćavanju gradskih prometnica. Svima na tome iskreno zahvaljujemo.

Od samog početka inzistirali smo da se što prije donese pravna podloga na temelju koje bi se sustavno i kvalitetno moglo krenuti u obnovu. Već treći dan nakon najsnažnijeg potresa u posljednjih 140 godina prema Vladi RH i nadležnom ministarstvu uputili smo prijedloge za novi, cjelovit zakon o obnovi koji bi omogućio sanaciju posljedica potresa, naknadu štete u znatnijem iznosu u odnosu na postojeću regulativu, odredio izvore financiranja, bio životan, pravedan, provediv, transparentan i usuglašen sa strukom. Zakon je u suradnji s Vladom, istina nešto sporije nego smo očekivali, ipak donesen te je sada na svima nama odgovornost da obnova bude kvalitetna, stručna, po mogućnosti brza, ali ne nauštrb kvalitete. Sada trebamo sinergiju svih koji žele sudjelovati i pomoći, trebamo ozbiljan i stručan pristup jer o tome ovisi kakav grad ostavljamo budućim generacijama.

U međuvremenu, i bez toga okvira, radili smo sve što je bilo moguće. Podsjetit ću samo na neke od brojnih aktivnosti i mjera u tome razdoblju.

Radi uspostavljanja redovnoga tramvajskog prometa na svim linijama u gradu Zagrebu obnovili smo i osposobili tramvajsku infrastrukturu, a naše komunalne službe odvezle su desetke tisuća tona građevinskog i glomaznog otpada.

Zagrebački vatrogasci imali su preko 10 000 intervencija, većinom povezanih s otklanjanjem posljedica potresa; uklonjeno je oko 5500 oštećenih dimnjaka koji su prijetili padom, 1300 ostalih dijelova objekata i preko 5000 m2 oštećenih dijelova fasada. Sanirali smo ili privremeno sanirali preko 110 zabatnih zidova na području Gornjeg grada – Medveščaka i Donjeg grada.

Osigurali smo podjelu građevinskog materijala i time pomogli oko 5000 građana u nužnoj sanaciji njihovih domova, a za one koji su htjeli ostati uz svoje oštećene objekte, zajedno s nadležnim ministarstvom, osigurali smo stambene kontejnere i dodatnu opremu. U hostelu „Arena“ organizirali smo smještaj i prehranu za dvjestotinjak stradalnika potresa. Do konca obnove, u 23 gradska stana smjestili smo obitelji čiji su stanovi, sukladno mišljenju statičara, neuporabljivi za stanovanje.

Preko 21.000 kućanstava oslobodili smo plaćanja komunalne naknade.

Posebno sam ponosan na to da smo od 175 objekata škola i vrtića stradalih u potresu 22. ožujka 2020. do 1. rujna 2020. obnovili njih 161, za što je iz gradskog proračuna izdvojeno 140 milijuna kuna. Obnova 14 preostalih objekata je u tijeku, a procijenjeni trošak obnove svih škola i vrtića iznosi više od milijardu kuna.

Pred nama je, dakle, velika zadaća koji zahtijeva vrijeme i strpljenje, ali temelji su postavljeni, ono što se hitno moglo i moralo napraviti učinjeno je, a za kvalitetnu obnovu koja će Zagreb, pogotovo njegovo središte učiniti sigurnim, koja će sačuvati njegovu izvornu ljepotu i prepoznatljivost, koja će našim sugrađanima u dogledno vrijeme osigurati udoban i kvalitetan život bez straha, trebamo sinergiju svih koji su na bilo koji način uključeni u ovaj proces i koji žele bolji i ljepši Zagreb.

Potrebno je naglasiti da su gradski urbanisti odmah nakon potresa, koji je devastirao povijesno središte Zagreba, započeli s pripremama programskog okvira za njegovu cjelovitu urbanističku obnovu. U vrlo kratkom vremenu izrađen je prijedlog sadržajnog i organizacijskog okvira Programa hitne i cjelovite obnove Gornjega grada i Kaptola te Donjega grada s kojim je upoznato nadležno ministarstvo, članovi Odbora za prostorno uređenje Gradske skupštine Grada Zagreba, gradske institucije te znanstvena i stručna javnost. Program se izrađuje u suradnji sa Savjetom za koordiniranje aktivnosti koji sam osnovao i imenovao 24. travnja 2020.

Da bismo realizirali tu zadaću mobilizirani su stručnjaci svih disciplina združeni u jedinstvenu profesionalnu platformu za sveobuhvatnu sustavnu obnovu središta Zagreba, temeljenu na očuvanju urbanog identiteta povijesne jezgre Grada Zagreba, ambijenata i vizura, unaprjeđenju stanovanja i očuvanju susjedstva, pažljivom programiranju sadržaja i aktivnosti blokova, unaprjeđenju mobilnosti i korištenja javnog prostora, uspostavi sustava zelene infrastrukture, energetskoj tranziciji i prilagodbi klimatskim promjenama, osmišljavanju strategije seizmičkog očuvanja zgrada kulturne baštine i provođenju cjelovite protupotresne sanacije vrijednoga građevinskog fonda Grada Zagreba. Pri tome je sinergija znanosti i struke, uprave te gospodarstva uz pravodobnu participaciju građana od neizmjerne važnosti.

Obnova povijesnih gradskih dijelova zahtijeva učinkovite i konkretne te stručno relevantne i znanstveno utemeljene aktivnosti pod vođenjem priznatih stručnjaka. U izradi Programa sudjeluje multidisciplinarni tim eminentnih znanstvenika i stručnjaka različitih profila koji zajedno sa Zavodom za prostorno uređenje Grada Zagreba kreiraju okvir za “zelenu” obnovu središta Grada a time i podlogu za “zeleni” razvoj Zagreba.

Prva projekcija integriranog Programa cjelovite obnove Povijesne jezgre Grada Zagreba prezentirat će se javnosti na godišnjicu razornog potresa u Zagrebu 22. ožujka 2021. te se, nakon široke javne rasprave nastavlja razrada Programa radi realizacije srednjoročnih i dugoročnih planova, projekata i daljnjih prijedloga za unapređenje zakonodavnog okvira.

Građani Zagreba i cijele Hrvatske već su pokazali koliko im je stalo, koliko suosjećaju s onima koji su trpjeli i trpe najveće posljedice, pokazali su i nevjerojatnu empatiju i prema našim Banijcima koje je novi potres, ostavljajući trag i u Zagrebu, pogodio 28. i 29. prosinca prošle godine.

Bez obzira na naše podjele, neslaganja i prijepore koji ponekad izmaknu kontroli, na pokušaje da se i ovakve situacije iskoriste za osobnu ili neku drugu promociju, sretni smo da živimo u slobodnom i demokratskom društvu u kojem ljudi, pogotovo u teškim vremenima, ne zaboravljaju one u svojoj blizini.

Grad je, kao i uvijek dosad, uz svoje građane i uvjeren sam da ćemo zajedno ovu situaciju prebroditi u realnom vremenu, s kvalitetnom obnovom koja je na kraju i velika šansa i poticaj razvoju grada, podizanju gospodarskih aktivnosti na boljim i efikasnijim temeljima.

Grad će pri tome biti partner, poticatelj, promotor i logistička potpora gospodarskim subjektima, obrtnicima i poduzetnicima te, naravno, bit će uvijek na usluzi svojim građanima.

S optimizmom gledam u budućnost našega grada kojega toliko volimo i koji svakako zaslužuje svu našu ljubav!

Gradonačelnik Grada Zagreba
Milan Bandić

Predgovor za monografiju gradonačelnik Milan Bandić poslao nam je prema dogovoru u petak 26. veljače. Preminuo je dva dana poslije. Ovo je njegovo posljednje obraćanje Zagrepčankama i Zagrepčanima.