Poštovani čitatelji, dragi prijatelji! Teška je godina iza nas, godina u kojoj smo se suočili s novim izazovima – s pandemijom koronavirusa, čiju smo prvu godišnjicu imali u veljači 2021., a u ožujku je godinu dana od razornog potresa u Zagrebu.

Nadali smo se da je, barem što se potresa tiče, to bio zadnji i kraj stradanja građana i razaranja. Koncentrirali smo se na pripreme za obnovu glavnog grada Republike Hrvatske. Nažalost, snažni potres na Banovini 29. prosinca 2020. sve nas je iznenadio, odnio još više žrtava i donio još više stradanja, dodatno uznemirio lokalno stanovništvo, ali i cijelu Hrvatsku.

Žrtve koje je potres ostavio za sobom, jedan mladi život u Zagrebu i čak sedam na Banovini, težak je gubitak, nešto što je nenadoknadivo, za njima ćemo uvijek žaliti i sjećati ih se. Sve drugo nadoknadit ćemo i zajedničkim snagama sagraditi. Dva snažna potresa u okolici Petrinje i Siska obilježila su početak 2021. godine. Priroda se na Banovini još nije niti smirila, a tlo je podrhtavalo i u okolici Dubrovnika, Rijeke te Sinja, zato se ova godina zaista može nazvati godinom potresa u Hrvatskoj.

Nevolje koje su nas snašle ponovno su povezale naš narod. Snaga zajedništva kojom smo ostvarili naš vjekovni san o samostalnoj i slobodnoj Hrvatskoj zaživjela je i u ovo vrijeme, kada se suočavamo s novim izazovima. Mi smo narod koji nedaće potaknu da budemo još bolji i složniji. Plemenitost našeg naroda, domovinske i iseljene Hrvatske, još se jednom iskazala kad je bila najpotrebnija. Pomoć je počela od prvog dana potresa dolaziti iz cijele Hrvatske, ali i iz susjednih zemalja i zemalja članica Europske unije. Hvala svima od srca. To je motiv i svima nama da budemo još bolji i uporniji u saniranju posljedica potresa.

Kada me prije gotovo 30 godina ratni put doveo na ovaj prostor, nisam niti slutio da će povijesna praskozorja Banovine ponovno postati moja svakodnevica. Teško je danas ponovno gledati razrušen taj lijepi hrvatski kraj koji sam nekoć branio s braćom po oružju, ali nismo se predali u ratu, pa nećemo ni sada. Iskustvo iz Domovinskog rata uvelike mi pomaže u vođenju Stožera civilne zaštite za otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko- moslavačke županije. Poznajem ovaj teren, gradove, gotovo svako selo, mentalitet ljudi, njihove navike i tradiciju.

Zahvaljujem stoga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću na ukazanom povjerenju te svim članovima Stožera i suradnicima na angažmanu, kao i svim ljudima dobre volje koji nesebično pomažu – svaka karika u ovom lancu jednako je važna jer smo međusobno ovisni. Stožer funkcionira, minutu od osnivanja i država je uključena u svakom potrebnom segmentu.

Sve službe su se aktivirale – Hrvatska vojska, policija, civilna zaštita i vatrogasci bili su na terenu odmah nakon razornog potresa, a upravo su oni temeljni čimbenici sustava. Tu su i Hrvatska gorska služba spašavanja, Crveni križ, Caritas… zapravo, sve njih potres je zatekao 29. prosinca 2020. zajedno sa stanovništvom jer su već dan prije bili na prostoru Banovine nakon prvog, manjeg potresa.

Stožer dobro surađuje s lokalnim službama, vlastima i udrugama koji najbolje poznaju svoje stanovništvo. Moramo biti potpora jedni drugima u ovom procesu jer je to preduvjet njegove uspješnosti. Pomoć mora stići u svako dvorište, nitko ne smije i neće biti zaboravljen. Svakodnevno osobno sa svojim suradnicima radim na tome i tako ćemo nastaviti. Dobre volje i strpljenja imamo, a progres u organiziranju na terenu vidimo svaki dan i to sve raduje.

Organiziranim pristupom svima potrebitima osigurani su kvalitetan smještaj i prehrana, što je prvih dana i tjedana nakon potresa bilo najvažnije. Individualnom podjelom privremenih stambenih objekata i organiziranih naselja osigurano je više od 1600 kontejnera i uz razne donacije postavljeno je više od 2000 mobilnih stambenih objekata. Došlo se do svakog čovjeka u svako dvorište, sve što je trebalo, ljudima se pružilo i tako će biti dok god to bude potrebno.

Članovi Stožera, sve službe, volonteri prenose ljudima ključne informacije i pomažu kako bi im olakšali proceduru koja je nužna za ostvarivanje njihovih prava. Činimo sve kako bi se što prije normalizirao život na tom području, no još je mnogo toga što nam predstoji. Naglašavam da tlo još podrhtava, ali se nadamo da je najgore iza nas i da dodatnih potresa više neće biti.

Usporedno s rješavanjem osnovnih životnih potreba, unutar rada Stožera pokrenuo sam sustav izrade geoinformacijskog sustava, interaktivne karte cijelog prostora sa svim bazama podataka postavljenih kućica i kontejnera, svih pregledanih objekata s kategorizacijom i stupnjevanjem oštećenja te aktivnostima i intervencijama na objektima. Ta aplikacija isključuje bilo kakve nesporazume ili, još bolje rečeno, manipulacije za kasniju sanaciju i obnovu koja nam slijedi.

Na području općine Donji Kukuruzari imali smo fenomen otvaranja urušnih vrtača ili sufozija te likvefakcije i procijepe po zemlji na područjima drugih općina. Aktivno smo uključili našu cijelu znanstvenu zajednicu, od koje očekujemo odgovore za sanaciju takvih pojava, ali i kasniju gradnju objekata. Dakle, više je prirodnih fenomena koji su nastali na malom prostoru i o svima je trebalo voditi računa; ništa nismo prepustili slučaju.

Pred nama je administrativna procedura, osmišljavana zajedno sa svim aktivnostima. Nju smo prvi put maksimalno pojednostavili, rasteretili narod administriranja i obilaska šaltera. Oslobodili građane, kako se to voli reći, “papirologije” jer smo prethodno povezali sve službe na jednome mjestu, što je prva ozbiljna usluga građanima po tom pitanju.

Pomažemo narodu tako da im naše službe dolaze u naselja kako bismo obavili i taj posao. Obići ćemo sva sela i zaseoke dok se ne dovrši posao zaprimanja zahtjeva za gradnju, ali i dalje pružati i svu ostalu pomoć. Započeli smo uklanjanje ruševina nastalih potresom kao preduvjet za obnovu i gradnju koja nam slijedi.

Moram ovdje spomenuti i druge aktivnosti Vlade Republike Hrvatske, kao što je oslobađanje plaćanja električne energije u zimskim mjesecima kako bi lakše prebrodili zimu i krizu, oslobađanje stradalnika plaćanja RTV pretplate, podjela jednokratne financijske pomoći od gotovo 100 milijuna kuna uz niz drugih aktivnosti. Sagradili smo 50-ak transformatorskih stanica te postavili nekoliko odašiljača kako bismo poboljšali komunikacijski signal, što je važno i za održavanje nastave u uvjetima pandemije covida-19, a važno je i gospodarstvu i stanovništvu općenito. Također smo donacije građana u iznosu većem od 100 milijuna kuna preusmjerili isključivo na obnovu Banovine. Pomoć i dalje stiže i zahvaljujem svima koji su ju uplatili.

Jedna od mjera koja će činiti i dio Vladina programa revitalizacije cijelog prostora Banovine jest odluka o gradnji autoceste do Siska i spoja prema Petrinji. Cjelokupan plan revitalizacije Vlada će donijeti u svibnju ove godine.

Želim spomenuti i pomoć i solidarnost susjednih zemalja i zemalja EU, ali i ostalih država koje su odmah ponudile pomoć Hrvatskoj, a stavljaju se na raspolaganje i u obnovi koja nas čeka. Hrvatskom zahtjevu za žurnom pomoći putem mehanizma Unije za civilnu zaštitu odazvao se niz zemalja EU. Brojne institucije, poduzeća, udruge i pojedinci šalju pomoć i dalje.

Stoga pozivam sve da nastavimo zajednički raditi, zahtijevat će to sve naše resurse, stručnost, sposobnost i vrijeme. Uz solidarnost kakva nije viđena od Domovinskog rata te puno srce i ljubav za naše ljude i domovinu, siguran sam da možemo i hoćemo uspjeti.

Da je naš narod i u ovoj katastrofi pokazao duh zajedništva i solidarnosti, svjedoče i ove fotografije, koje uistinu govore više od tisuću riječi. Ova monografija ostat će generacijama iza nas. Bit će svjedok ljudskih stradanja i solidarnosti, više nego što imamo u arhivi o potresima prije stotinu i više godina. Neka nam ova monografija bude podsjetnik da nas i u najtežim situacijama vodi veliko srce i povezuje snaga zajedništva.

Zahvaljujem i autorima ovoga vrijednog djela koje će ukazivati na humanost u tragediji.

Tomo Medved,
potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja