Mnogi se zagrebački muzeji i galerije nalaze u centru grada i mnogi su stradali u potresu. Jedna je od posljedica da će neki od njih svoja vrata posjetiteljima moći otvoriti tek sljedeće godine. U danima koji su uslijedili nakon potresa muzejskoj su i galerijskoj struci vrijedne umjetnine na podu, iza okrhnutih vitrina ili ispod građevinskog materijala, postale svakodnevica. Poput, primjerice, mramornog kipa elegantnog, dugonogog mladića iz stalnog postava Antičke zbirke Arheološkog muzeja koji je snimio naš fotoreporter. Ili, pak, lutaka s narodnim nošnjama popadalih u vitrini poput domina, što je prizor zabilježen u Etnografskom muzeju. Teže su stradali, da nabrojimo samo neke od njih, i Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatski povijesni muzej i Hrvatski prirodoslovni muzej. U neke se muzeje i danima nakon potresa nije smjelo ući.
Sreća je u ovoj čitavoj nevolji da one umjetnine koje su stradale nisu bile oštećene toliko da ih se ne može restaurirati, osim rijetkih iznimaka, te da nije ozbiljnije stradala niti jedna umjetnina koja je ključna za domaću povijest umjetnosti. Također, šarm zagrebačkim fasadama davale su mnoge skulpture na njima. Te su skulpture inspirirale i mnoga stručna istraživanja, međutim, neke od njih su bespovratno stradale u potresu. Oštećene su i mnoge crkve važne za domaću baštinu, kao i mirogojske Arkade, djelo znamenitog Hermana Bolléa, uz njih i mnogi grobovi na glavnom gradskom groblju. Slika zagrebačke baštine nakon ovog potresa nikada više neće biti ista, a sve su to zabilježili Cropixovi fotoreporteri, na terenu, odmah nakon stradanja.
